Osobe koje se bore s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom vrlo često smatraju da imaju problem koji se zove emocionalno prejedanje. Nije neobično da se osobe samostalno uvjere kako imaju taj problem, bez konkretne dijagnoze istog. Od izrazite je važnosti razlučiti je li sadašnje stanje zbilja posljedica emocionalnog prejedanja ili nekog drugog stanja. Tek nakon što se utvrdi stvarno stanje može se adekvatno pristupiti problemu rješavanja viška kilograma.
Što je emocionalno prejedanje?
Emocionalno prejedanje je oblik ponašanja, točnije autodestruktivni oblik ponašanja za pojedinca budući da se osoba prejeda u momentu kada nije gladna, kako bi se privremeno dobio lažni osjećaj ugode, sitosti i zadovoljstva. Većina osoba koja ima problem emotivnog prejedanja spada u populaciju debljih ljudi kojima prekomjerni unos hrane pruža kratkotrajan osjećaj ugode. Nakon toga nastupa dugotrajniji period nezadovoljstva i osjećaja grižnje savjesti. Što posljedično opet dovodi do tuge, tjeskobe pa čak i depresije. Ti osjećaji osobu zarobljuju u začaranom krugu, labirintu.
Bulimija
S druge strane postoje pacijenti koji imaju emocionalno prejedanje povezano s poremećajem koji se zove bulimija, ili ju nakon nekog vremena mogu razviti.
Bulimija je poremećaj hranjenja u kojemu osoba nakon konzumiranja obroka (bilo ono izazvano fizički ili emotivno) namjerno izaziva povraćanje. U ovom poremećaju do ugode dolazi nakon izbacivanja hrane. Smanjuje se osjećaj grižnje savjesti i osoba može imati lažni osjećaj kontrole zdravlja i svog fizičkog izgleda. Dugoročno i bulimija i emocionalno prejedanje mogu ozbiljno narušiti zdravlje pojedinca i životno ga ugroziti.
Kako bi utvrdili da li osoba zaista ima zdravstveni i psihološki problem povezan sa prehranom, osim potrebne liječničke pomoći vrlo je bitno dobiti i psihološku pomoć.
Tihi okidači
Stres, strah, neriješeni konflikti, trauma, frustracije bilo kojeg oblika, emocija s kojom se ne možemo nositi, sve su to tihi okidači za stvaranje želje za hranom tj. za stvaranjem emotivne gladi.
Zašto hrana pozitivno utječe na naše raspoloženje?
Hrana pozitivno utječe na naše raspoloženje, jer se u našem organizmu već prilikom probave otpuštaju različiti kemijski spojevi koji pružaju osjećaj sitosti, sreće i zadovoljstva kao što su serotonin, oksitocin i dopamin. U trenucima stresa često se poseže za veoma slatkom hranom za što su odgovorni i neurotransmitori koji izazivaju apetit. Prilikom njihovog porasta u krvi dodatno povećavaju potrebu za ugljikohidratima.
Nedostaci mikronutrijenata i makronutrijenata
Spomenula bih još jedan moment, različite dijete, bolesti ili stanja znaju dovesti do nedostatka određenih mikronutrijenata, ali i makronutrijenata pa se i potreba za određenom hranom u momentu terapije ili oporavka zna pojačati.
Stoga, jako je bitno na vrijeme detektirati da li autodestruktivno ponašanje postoji ili ne. Ukoliko postoji bitno je zapitati se koliko je do sada, i na koje sve načine ono i dalje narušava kvalitetu vašeg života, vašeg sna i zdravlja.
Dnevnik prehrane
Naravno da i kod kuće možete osvijestiti ono što radite, kada i kako. Pokušajte kratko voditi dnevnik prehrane i primijetite ako pretjerujete u određenoj hrani. Primijetite imate li poriv za prejedanjem određene namirnice ili više njih. Pokušajte zabilježiti vrijeme i količine istog. Ukoliko sumnjate da postoji problem budite slobodni obratiti se našem zdravstvenom timu u Centru Medivia, u Zagrebu i u Čakovcu.
Zapamtite da zdraviji pristup životu koji uključuje pravilnu prehranu, redovitu fizičku aktivnost, bavljenje samim sobom i odmor kad je on potreban, definitivno pomažu u borbi protiv loših navika, te Vas čini bistrima i spremnim za nove izazove.
